Dokazi i činjenice o postojanju Bošnjana kao srednjovjekovnog naroda by Bošnjo

Posted: August 29, 2010 in Srpske i Hrvatske pretenzije na BiH
Oznake:
Ovu temu posvećujem svima onima koji NEGIRAJU postojanje BOŠNJANA kao srednjovjekovnog NARODA, i uglavnom ih svode na, kao biva, teritorijalnu odrednicu srba ili hrvata (u zavisnosti s koje strane dolaze nacionalisti)
Kao i za one koji su malo i nedovoljno upućeni u ovu tematiku, a zainteresovani su da znaju nešto više……
stoga, iako možda malo i preopširno, mislim da je interesantno i da će zadržati PAŽNJU svih onih koje zanima ova problematika, veoma važna i u današnjem kontekstu BOŠNJAKA kao nacije, koja vodi PORIJEKLO, upravo od srednjovjekovnih bošnjana, a što je non-stop izloženo negiranju od strane susjeda

HISTORIJSKE OKOLNOSTI, DOGAĐAJI I PRETPOSTAVKE ZA POJAVU SLAVENA U BOSNI KAO TEMELJA NASTANKA BUDUĆEG SREDNJOVJEKOVNOG NARODA– BOŠNJANA
Potrebno je krenuti od samog početka, a to je od VELIKE SEOBE naroda, koju su kao što je poznato, uzrokovali Huni. Prije njihova prodora stanje rasporeda naroda je bilo sljedeće:
– Slaveni se nalaze na području današnje Ukrajine i Bjelorusije (SLAVS)
– Vizigoti su u podunavlju, na prostoru današnje Rumunije (WEST GOTHS)
– Ostrogoti su na području današnje Ukrajine, uz obalu Crnog mora (EAST GOTHS)
– Gepidi su u planinama, područje današnje Slovačke (GEPIDS)

slika

Konkretno, za nas je najznačajnije, što su Huni doveli do pomjeranja, s jedne strane Slavena prema jugu na oslobođeni prostor kojeg su napustili Vizigoti, dakle uz obalu Crnog mora do Dunava i granice sa Bizantom, i s druge strane Ostrogota, koji su prvi „stradali“, i pod dominacijom Huna pomjeraju se zajedno s njima na zapad i naseljavaju se u području Panonije.
Poslije smrti hunskog „biča božijeg“ Atile (453.god) dolazi do osamostaljenja Ostrogota u Panoniji od Huna, kada oni faktički postaju gospodari Panonije na čelu sa moćnim vladarom Teodorikom. O tome govori i Vladimir Ćorović u svojoj knjizi:

slika

Ovdje možemo izdvojiti najznačajniji taj momenat da je poslije odlaska Ostrogota 488.god u Italiju, PANONIJA ostala prazna i nebranjena, što koriste mnogobrojna slavenska plemena sa sjevera iza Karpata i počinju da je naseljavaju. Takođe i podunavski Slaveni već počinju da upadaju preko Dunava, pljačkajući po Bizantskom carstvu a druga slavenska plemena, poslije propasti Huna, idući na zapad i sjeverozapad, naseljavaju širok prostor sjevernoevropske nizije, sve do rijeke Labe i Sale, i do grada Hamburga, Sjevernog i Baltičkog mora, a prema jugozapadu do današnje Češke, Slovačke, Mađarske i Istočnih Alpa.
Dakle, u periodu od 488-555. godine situacija na Balkanu je sljedeća:
1. s jedne strane, preko Dunava mnogobrojna slevenska plemena, koje možemo nazvati PODUNAVSKI SLAVENI sve učestalije upadaju u Bizantsko carstvo, pljačajući i pustošeći gdje god stignu, tako da ih bilježe po prvi put i bizantski kroničari, među prvima i Prokopije

slika

2- i s druge strane pomenuti Slaveni iz Panonije, koje ćemo nazivati PANONSKI SLAVENI i i koji se naseljavaju u Panoniju i Slavoniju, prelazeći povremeno i Savu na područje današnje Bosne koja se nalazi u sastavu Gotske države na čijem je čelu Teodorik, jer jaka Gotska država se prostire sve do današnjeg Beograda. O tome opet piše Vladimir Ćorović:

slika

slika

slika

U narednim ratovima između Bizanta i Gotske države, Slaveni su UVJEK na strani Gota a protiv Bizanta

slika

Konačno smo došli do onog što je za nas NAJINTERESANTIJE a to je spomenuti Ljetopis popa Dukljanina, koji upravo govori o gore navedenim vezama SLAVENA I GOTA. Ti spomenuti Slaveni nisu mogli biti nigdje drugo nego na području Bosne, jer kao što je gore rečeno Gotska država se prostirala u onim granicama u kojem je nekada bilo Zapadno Rimsko carstvo, odnosno obuhvatalo svu Dalmaciju u rimskom opsegu, pa čak i do Singidunuma. Kao što je poznato, područje Bosne je tada pripadalo Dalmaciji.
Gore spomenuti čuveni ljetopis popa Dukljanina o vezama Slavena i Gota kaže sljedeće

slika
slika

slika

Dakle, POENTA je da se pokažemo da u Bosni postoji „mnoštvo Slavena“ još za vrijeme Ostrogotske države a to je 488-555. a to je čitavih 100 godina prije doseljenja na Balkan srpskog ili hrvatskog plemena.

Poslije propasti Ostrogotske države i pobjede Bizanta, bizantsko carstvo nije uspjelo ni da se konsoliduje, a na historijsku scenu stupa jedno novo ratoborno pleme, pleme Avara koje je ubrzo porazilo Gepide u Panoniji, a zatim otjerali i Langobarde, te postali apsolutni gospodari toga područja, te uspješno nadalje atakuju na granice bizantskog carstva kao nijedno varvarsko pleme do tada i uspjevaju da dobro uzdrmaju i poljuljaju to carstvo iz temelja. Cijelo to vrijeme Avari su za zatečenim ili sa sobom doseljenim Slavenima postupali kao sa običnim slugama koje su npr. upotrebljavali kao isturenu pješadiju u svojim napadima. U tim neprestanim avaro-slavenskim napadima na Bizantsko carstvo iz godine u godinu su imali sve više uspjeha, među kojima je prvi značajniji pad Sirmijuma, čim je, kako kaže Ćorović stvorena i prva rupa u bedemu carevine, koja je sve slabija tako da SLAVENI u njoj nesmetano „stanuju kao na svom vlastitom području“.
slika

Prodori Avara i Slavena su sve učestaliji, jači i razorniji:

slika

O ovome „haranju“ Slavena i Avara pišu i drugi historičari:

slika

slika

slika

slika

slika

Cijelo ovo vrijeme (od 488-626.) se u historiji kod svih relevantnih historičara
JEDINO I SAMO SPOMINJU SLAVENI, dok srpskog ili hrvatskog plemena nema na Balkanu još ni s glave, oni se doseljavaju tek iza 630.te godine, a Hadžijahić čak spominje 679.godinu

dakle ČITAVIH 100 i više godina ranije (najkasnije od 500te) SLAVENI su došli na Balkan i na područje koje će se kasnije nazvati Bosna, kao što smo mogli vidjeti u dva značajna vala i perioda:
1-prvi u vrijeme Ostrogotske države kada se „zemlja napuni mnoštvom Slavena“
2-drugi u vrijeme Avara kada takođe preko Bosne dopiru čak i do Istre i Italije.

pa da REMIZIRAMO, doseljavanje Slavena se odvijalo u sljedećim talasima

1-PRVI TALAS doseljenja Slavena za vrijeme Gotske kraljevine 488-555 kada se u LJPD spominje takođe MNOŠTVO SLAVENA koje naseli Gotsko kraljevstvo, a LJPD smatra Totilu za slavenske vladare, dakle ti Goto-Slaveni se nalaze u Bosni
2-DRUGI TALAS doseljenja zajedno sa Avarima koji su došli 567.god. u Panoniju a 597.su poharali po provinciji Dalmaciji 40 utvrđenja, takođe i na području Bosne sve do Istre i Italije jer je 600.god papa Grgur Veliki kukao o tome.
3-TREĆI TALAS doseljenja Slavena je kada su razbili dunavski limes i opet sve razorili do Jadrana, 614. porušili Salonu i druge primorske gradove
4-ČETVRTI TALAS –doseljenje srba i hrvata na poziv Heraklija, ne prije velike bitke kod Carigarada 626. i poraza Avara, a vjerovatno u periodu 630-640

I sad se postavlja opravdano pitanje šta je VJEROVATNIJE:
da su Bosnu naselili jedan dio od gore spominjane OVE OGROMNE MASE SLAVENA koja se doseljavala tokom 150 godina ( o dvldavine Gota 488-640 doseljenja srba i hrvata) u nekoliko talasa i stopila se sa zatečenim romaniziranim Ilirima
ili da je TEK poslije 150 godina pridošlo pleme serbloa koje je bar 10 puta manje brojno od spomenute SLAVENSKE MASE i za koje se zna ZASIGURNO da su zaposjeli JEDINO Rašku, a nigdje nema podatka da su došli u Bosnu

Ti spominjani SLAVENI zatiču u Bosni domicilne Ilire sa kojima se stapaju i stvaraju ZASEBAN etnički mix kojem se poslije raspada Veliko moravske države pridružuje Slovensko pleme po imenu sličnom Bosna, nameće to ime tom etničkom zasebnom mixu iliro-slavena, kao i samoj zemlji Bosni.
O tome piše i Marko Vego

slika

slika

slika

i Muhamed Hadžijahić:

slika

slika

slika

BOŠNJANI koji se JEDINO I ISKLJUČIVO spominju u POEVELJAMA svoji banova/kraljeva

slika

POVELJA DUBROVČANIMA BANA STJEPANA II KOTROMANIĆA IZ 1332 GODINE

——————————————————————————–

(15. avgust 1332.)

Ako BOŠNJANIN bude dužan i pobjegne – da mu nije vjere ni ruke od gospodina Bana.

Utvrdi zakon ko je prvi bio među Bosnom i Dubrovnikom, da zna vsaki chlovjek, koji je zakon bil: Ako ima Dubrovčanin koju pravdu na BOŠNJANINU – da ga pozove pred gospodina Bana ili pred njegova vladaoca – roka da mu ne bude odgovoriti.

Ako BOŠNJANIN
zapsi da nije dužan – da mu nareche priseci samoshestu, koje ljubo postavi Banj rod. Ako bude podoban od Banova roda kto – da mu su porotnici od njegova plemena, koga mu hotenje. A toj da se zna – da ne može tehej pobjegnuti, a veće ne može pred nikoga mu narechi.

A kto Dubrovčanin ubije ali posjeće u Bosni ili
BOŠNJANIN Dubrovčana – taj pravda da je pred gospodinom Banom, a osud da grede Banu na njih.

Ako bude svadja BOŠNJANINA z Dubrovčaninom u Dubrovnici – da sudi knez dubrovački i sudje, a globa općini.

Ako BOŠNJANIN
uhiti Dubrovčanina za konja, a on bude ukraden ili uhushen, a pravi Dubrovčanin: “Moj je konj vlasti” volja: “Ja sam ga kupio, ne znam od koga”, volja povije od koga je kupljen, volja priseze samoshest – čist duga da bude.

I ako BOŠNJANIN bude dužan, a pobjegne iz Bosne z dugom – da mu nije vjere ni ruke od gospodina Bana. I ako Bošnjanin izme dobitak dubrovacki na vjeru, i knjiga bude u Dubrovnici, ako knez i sudje poshlju da je knjiga prava – da je vjerovana, da plati Dubrovčaninu i bez prestavshtine.

Ako li tat ili husar uzme Dubrovchaninu u Banovu vladanju, kto se uvje – da plati Dubrovchaninu i bez prostavshtine, a gospodinu Banu vsaki sest volova na svoju glavu – i da se ne vrate.

Ako rat bude, chesa Bog ulishi, medju Bosnom i Dubrovnikom, da gospodin Ban da rok Dubrovčanom šest mjeseca, da si podju u Dubrovnik slobodno – na to im je vjera gospodina Bana Stjepana. A Dubrovčane da živu Humskom zemljom u njih’ zakonu – u prvom.

A ovomuj pisanju svjedok: župan Krksha…. A siju knjigu pisa Priboje, dijak veliki slavnoga gospodina Bana Stjepana, gospodina svem Zemljam Bosancem i Humscem’ i Donjem’ krajem’ gospodin.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s