Najstariji historijski povijesni izvor spomen Bošnjaka je u ljetopisu popa dukljanina, a vezano za događaje 845-864

Posted: Februar 5, 2013 in Srednjovjekovna Bosna
Oznake:,

Slika

Plus što ovaj dio LJPD se odnosi i opisuje period dešavanja od 846-864 jer se opisuje hrvatski kralj Trpimir koji vlada u pomenutom periodu
dakle historija POZNAJE BOŠNJANE kao faktor historijskih zbivanja , u ovom vremenskom periodu !!!! DAKLE PRIJE PISANJA DAI
jer jednako kao što se srbi i hrvati pozivaju na DAI pisan oko 950.g. da opisuje događaje iz ranije prošlosti pri čemu se oni spominju u tim događajima,
tako jednako i LJPD pisan oko 1078.god. opisuje događaje iz ranije prošlosti, dakle od 846-864 gdje kao faktorI dešavanja se spominju i navode
BOŠNJANI !!

Dakle treba istaći nevjerovatnu činjenicu da i mnoga značajna historijska vrela, a Ljetopis popa Dukljanina to zasigurno jeste, su tumačena od mnogih svjetskih, hrvatskih povijesničara ili srpskih istoričara iskrivljeno, jednostrano i pristrasno, idući čak dotle da su se u prevodima IZOSTAVLJALE vrlo značajne riječi
Ovaj primjer izdanja LJPD je prezentan primjer toga.
Dakle ovo je deseto po redu izdanje LJPD a učinjeno je ovaj put od strane
Matice Hrvatske u Zagrebu 1950.god. u obradi Dr.Vladimira Mošina i prevodima
na hrvatski sa LATINSKE REDAKCIJE Stjepana Mencingera i Vjekoslava Štefanića.

Slika

Latinskom redakcijom se smatra verzija Ljetopisa koja je sačuvana u Vatikanu, a u prepisu Ivana Lučića, koji ga je poklonio Vatikanu, i koji je prema tom rukopisu objavio Ljetopis u sovm pozantom djelu „De regno Dalamtiae at Croatiae“ 1666.god.
str.287-309 a kao zaseban dio „Presbyteri Diocleatis regnum Slavorum“.
Tu verziju latinske redakcije ovom prilikom prevode gore spomenuta imena 1950.god. na hrvatski jezik, ali na taj način da istovremeno ovo izdanje omogućava s čitaocu da nesposredno slijedi i latinski i prijevod latinskog originala na savremeni hrvatski jezik, ali i uz praćenje
ORIGINALNOG teksta HRVATSKE REDAKCIJE Ljetopisa koja je pronađena početkom XVI vijeka u Krajini, u Makarskom primorju u doba kneza Jurja Markovića iz plemena Kačića.
Prvi je prepisao Papalić 1509/1510 a sa ovog njegovog prepisa
Kaletić u Omišu pravi prepis za sebe 1546.
i taj je prepis došao u ruke Ivana Lucića., a ovaj ga poklonio Vatikanskoj biblioteci, gdje se i čuva.
Praktički ovo bi trebalo značiti da je latinska redakcija identična hrvatskoj, ali nije tako, na što ja i stavljam POENTU !!! Zašto je to drugačije prevođeno meni nije jasno, i zašto su izostavljene ključne stvari, isto tako ne mogu odogonetnuti, ali ovdje UKAZUJEM na veoma bitnu ČINJENICU a to je da se u HRVATSKOJ REDAKCIJI na samom početku XX poglavlja spominju BOŠNJACI !!!!!!! dok te riječi nema u latinskoj redakciji kao ni u prevodu.

Ako uzmemo za tačno Hadžijahićeve pretpostavke o vremenu nastanka LJPD koje on smješta (za razliku od uobičijanih oko 1149.g.) u 1078.god je biskup Petar pripremio Hrvatsku hroniku pred odlazak u RIM kako bi to bila argumentacija pred papom o uspostavi Dukljanske nadbiskupije na Duvanjskom saboru o kojem je riječ u LJPD; onda imamo dakle ovdje NAJSTARIJI SPOMEN BOŠNJANA 1078.godin

Slika

s tim što nažalost i on se drži klasičnog NETAČNOG prevoda tog dijela, i umjesto ORIGINALNOG navoda Bošnjani, za koje smo vidjeli da stoji u “Hrvatskoj redakciji” uzima latinski prevod koji je loša interpretacija originala, i u kojem se navodi “bosanski ban” umjesto Bošnjani

Slika

I učiniše kraljem na misto njegovo Cepimira (hrvatski knez Trpimir 845-864).
I prijam kraljevstvo posla po bana svoga i pohitaše mnoge BOŠNJANE, ki bihu bili uzrok smrti kralja oca njegova

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s