1363. velika pobjeda Bošnjaka u novom križarskom pohodu Mađara na Bosnu

Posted: Mart 17, 2013 in Srednjovjekovna Bosna
Oznake:

iz knjige Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja II s.r. koja se može pogledati ovdje

O neposrednim motivima RATA kralja Lajoša protiv Bosne 1363.g. malo se zna. Sam Lajoš je u jednoj povelji saopštio da je u rat pošao lično sa svojom vojskom da «ISKORJENI nebrojeno MNOŠTVO HERETIKA I PATARENA» koje se ugnijezdilo u njegovoj državi Bosni. Tu VJERSKU akciju dokazivalo bi to, što je drugi dio ugarske vojske, upućen u Usoru, vodio nadbiskup ostrogonski Nikola.
U aprilu 1363.g. ugarski je kralj već sakupljao vojsku za svoj pohod, a u maju se u Dubrovniku znalo kakva opasnost prijeti bosanskoj banovini, pa se zahtjevalo da se dubrovački trgovci povuku prema primorju i zabranjivalo da ulaze u bosanska utvrđenja.
Prvi pohod je preduzeo lično Lajoš sa vojskom koja je sa sjevera prodrla u Bosnu. U prvoj polovini jula Ugri su opsjedali grad Soko na Plivi, koji je branio vojvoda Vukac Hrvatinić. Lajoš nije uspio da osvoji grad, pa se sredinom jula preko Slavonije VRATIO u ugarsku. Kraljev pohod se očigledno ZAVRŠIO NEUSPJEŠNO, iako nije vjerovatno da je ugarska vojska pretrpjela veće gubitke. Kralj, istina, ne govori o tom svom ratu ni u jednoj listini, ali nam zato o tome govori ban Tvrko u darovnoj povelji od 11.avgusta 1366.godine što ju je izdao u župi Rami pod Prozor-gradom:»Stvorih milost svoju gospodsku svojemu vjernu sluzi u ime vojvodi Vukcu Hrvatiniću za njegovu vjernu službu u ono vrijeme kad se podiže na me ugarski kralj Lajoš i prihodi v Plivu i ondazi mi vojvoda Vukac vjerno posluži». Dakle, Sokol-grad je odbranio vojvoda Vukac Hrvatinić, otac znamenitog herceg splitskog Hrvoja Vukčića. Za nagradu darovao mu je ban Tvrko čitavu plivsku župu sa tvrdim Sokol-gradom.
Iz odluke dubrovačke vlade vidi se da se očekivalo da će Bošnjaci pružiti otpor iz svojih utvrđenja. Bez osvajanja tvrdih gradova ugarski kralj nije mogao ništa ozbiljnije postići.
Radi toga je, nezadovoljan ishodom prvog pohoda, u septembru uputio protiv Bosne drugu vojsku na čelu sa paltinom Nikolom Kontom i ostrogonskim nadbiskupom. Ova vojska je provalila u Usoru i opsjela dobro utvrđeni grad Srebrenik. Međutim, svako opsjedanje Srebrenika bilo je uzaludno, te se i ova opsada kao i ona kod Sokola završila bez uspjeha. Pod gradom je palo mnogo ugarskih vojnika, a i gubitak materijala je zabilježen. Među ostalim stvarima NESTAO je u ugarskom logoru i VELIKI DRŽAVNI PEČAT, koji je nosio sa sobom ostrogonski nadbiskup Nikola kao kraljev kancelar. Pečat se mogao IZGUBITI U BIJEGU. Novim se ugarski kralj prvi put služi 18.maja 1364.godine.
Godina 1363. se završila sa trijumfom bosanske banovine. Sa ovim pobjedama Bosna je sačuvala i odbranila svoj politički individualitet, a on se najljpše oslikavao u vladarskom naslovu bana Tvrtka poslije ovih borbi. Naime, 7.septembra 1364.g. kada ga Mlečani oslovljavaju sa «dei gratia banus totius Bosne» (Božijom milosti cijele Bosne)

http://www.bosnaonline.org/forum.php/viewtopic.php?f=18&t=925

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s